
Jedan
od posebno znacajnih pravoslavnih manastirskih kompleksa u Crnoj
Gori je Manastir Piva, koji je svojevremeno bio smjesten na
izvoristu rijeke Pive, da bi zbog formiranja akumulacionog jezera
za potrebe HE "Piva", bio premjesten na drugu lokaciju. Radovi na izmjestanju trajali su preko
jedne decenije, od 1970. do 1982. godine. Sa zidova hrama skinuto
je i ponovo vraceno 1 260 m2 zivopisa. Sama gradjevina
je "razgradjena" kamen po kamen i ponovo ozidana na
novoj lokaciji 9 km od Pluzina.
Manastirska crkva Uspenja Bogorodice podignuta je
izmedju 1573-1586. godine, zalaganjem hercegovackog mitropolita
Savatija, kasnijeg srpskog patrijarha. Crkva je trobrodna gradjevina sa nadvisenim srednjim brodom, bez kupole.
Pored arhitektonske, njenu vrijednost predstavlja i zivotopis.
Glavni dio hrama ukrasili su anonimni grcki slikari izmedju 1604.
i 1605. godine. Gornje zone priprate oslikao je domaci slikar pop
Strahinja iz Budimlja, koji je na najistaknutijem mjestu oslikao
Bogorodicinu himnu – Akatist. Donje zone su djelo prefinjenog
slikara Kozme nastale 1626. godine. Isti slikar je izradio i
vecinu ikona na pozlacenom, bogato izrezbarenom ikonostasu.
Prijestone ikone Bogorodice, Hrista i Bogorodicinog Uspenja uradio
je slikar Longin.