Jedan od posebno znacajnih pravoslavnih manastirskih kompleksa u Crnoj Gori je Manastir Piva, koji je svojevremeno bio smjesten na izvoristu rijeke Pive, da bi zbog formiranja akumulacionog jezera za potrebe HE "Piva", bio premjesten na drugu lokaciju. Radovi na izmjestanju trajali su preko jedne decenije, od 1970. do 1982. godine. Sa zidova hrama skinuto je i ponovo vraceno 1 260 m2 zivopisa. Sama gradjevina je "razgradjena" kamen po kamen i ponovo ozidana na novoj lokaciji 9 km od Pluzina.

Manastirska crkva Uspenja Bogorodice podignuta je izmedju 1573-1586. godine, zalaganjem hercegovackog mitropolita Savatija, kasnijeg srpskog patrijarha. Crkva je trobrodna gradjevina sa nadvisenim srednjim brodom, bez kupole. Pored arhitektonske, njenu vrijednost predstavlja i zivotopis. Glavni dio hrama ukrasili su anonimni grcki slikari izmedju 1604. i 1605. godine. Gornje zone priprate oslikao je domaci slikar pop Strahinja iz Budimlja, koji je na najistaknutijem mjestu oslikao Bogorodicinu himnu – Akatist. Donje zone su djelo prefinjenog slikara Kozme nastale 1626. godine. Isti slikar je izradio i vecinu ikona na pozlacenom, bogato izrezbarenom ikonostasu. Prijestone ikone Bogorodice, Hrista i Bogorodicinog Uspenja uradio je slikar Longin.